Penziona reforma znači da će mlađe generacije morati duže da rade.


Makron je u intervjuu na televiziji France 2 kazao da će promene početi da se primenjuju sledeće godine.






- Postoji samo jedan način da to uradimo ako smo lucidni. Pošto živimo duže, to je da radimo duže - rekao je on.

Minimalna starosna granica za odlazak u penziju za punu penziju postepeno bi se povećavala sa 62 godine na 65 godina do 2031. godine, rekao je on.


Ipak, Makron je rekao da je „otvoren“ da razgovara sa sindikatima o starosnoj dobi za odlazak u penziju i da unese potencijalne izmene.

Takve mere bi se odnosile na ljude koji su radili dovoljno da bi se kvalifikovali za odlazak u penziju. Oni koji ne ispunjavaju uslove, poput mnogih žena koje prekinu karijeru da bi podigle decu, moraju trenutno da rade do 67.








Makronovi komentari dolaze nakon što je njegov centristički savez izgubio parlamentarnu većinu u junu, što je njegovoj vladi znatno otežalo usvajanje zakona u donjem domu parlamenta. Većina opozicionih partija, kao i radnički sindikati, protive se promenama.

Makron je u sredu ponudio savezništvo sa poslanicima iz konzervativne Republikanske stranke kako bi usvojili domaće reforme u parlamentu, uključujući promene u penzijskom sistemu.

Predložena revizija penzionog sistema izazvala je štrajkove i proteste širom zemlje krajem 2019. tokom Makronovog prvog mandata.

Vlada je tada odlučila da prekine debatu usred pandemije COVID-19. Makron je ponovo izabran za drugi mandat u aprilu - preneo je AP.