Skoro 40 odsto žena starijih od 65 godina bile su žrtve nasilja u kući ili na javnom mestu, ili su nasilje doživele kao svedoci – rezultati su istraživanja iz publikacije „Nasilje nad starijim ženama – poslednji tabu”.
Češće žrtve nasilja su bile žene koje žive u ruralnim područjima (skoro polovina ispitanih), zatim koje su nižeg nivoa obrazovanja (53 odsto sa osnovnim obrazovanjem), koje su se suočavale sa materijalnim teškoćama i bile lošijeg zdravstvenog stanja, pokazali su još rezultati nastali u okviru projekta „Prevencija nasilja nad starijim ženama”, sprovedenog u periodu od 1. decembra 2024. do 28. februara 2025.
Projekat je finansijski podržao Kabinet ministarke bez portfelja zadužene za koordinaciju aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog osnaživanja žena.
Rezultati su objavljeni poslednjeg dana februara na konferenciji na kojoj je obeležen završetak projekta nastalog na, kako je istaknuto, jedinom istraživanju ovog tipa u Srbiji a verovatno i regionu, i u nadi da će se nakon što se njegovi
rezultati čuju pokrenuti dobre aktivnosti u cilju rušenja ovog tabua.
Studija, urađena na uzorku od 513 žena iz deset opština i gradova Srbije (Beograd, Čačak, Sombor, Zaječar, Pirot, Sremska Mitrovica, Velika Plana, Bogatić, Bela Palanka i Babušnica) pokazala je da su najčešći počinioci nasilja bliske osobe, odnosno partneri, sinovi i susedi, a da su najčešći oblici počinjenog nasilja zanemarivanje, kršenje ličnih prava i finansijsko nasilje.
– Rezultati našeg istraživanja govore da je zanemarivanje doživela četvrtina žena, 13 procenata njih bilo je žrtva finansijskog nasilja, odnosno neovlašćene kontrole nad imovinom ili isključenosti iz donošenja odluka, 16 odsto doživelo
je emocionalno nasilje (omalovažavanje ili verbalno zlostavljanje), 4,5 odsto žena bilo je žrtva fizičkog nasilja, 1,4 procenta je doživelo seksualno nasilje, a 13 odsto doživelo je kršenje ličnih prava, koje se pre svega ogleda u sprečavanju žena
da donose odluke o ličnim stvarima.
Svaka peta žena doživela je nasilje van kuće, najčešće u bolnicama, parkovima i javnom prevozu, a svaka četvrta žena bila je svedok nasilja na javnom mestu, odnosno ulici ili parku – predočila je glavni istraživač ovog projekta, prof. dr Nataša Milić. Ona je istakla da posebno zabrinjava podatak da je samo 24 odsto ispitanica prijavilo da je sa nekim razgovaralo o nasilju, uglavnom zbog straha od odmazde, osećanja stida i uverenja da se ništa neće promeniti, a da kao posledicu pretrpljenog nasilja, polovina žena ima osećaj bespomoćnocti, straha i usamljenosti, kao i osećaj gubitka kontrole.
Demografski podaci govore da u našoj zemlji žive 843.282 žene starije od 65 godina, odnosno da čine četvrtinu svih žena u Srbiji i 13 odsto cele populacije.
– Iako najbrojnije, one su kao žrtve nasilja najnevidljivije. Ovo istraživanje snažan je izvor podataka na osnovu kojih se mogu kreirati mere podrške ovoj velikoj i ranjivoj grupi. Od ovih tema ne treba praviti senzaciju, već treba pristupiti odgovorno i uključiti struku, mere podrške i prevenciju – izjavila je Tatjana Macura, ministarka bez portfelja zadužena za koordinaciju aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog
osnaživanja žena. Tatjana Macura je istakla da je bez kvalitetnih i egzaktnih podataka teško krojiti politike i strategije, te da su zbog toga rezultati ove studije više nego dragoceni.
Preporuke Studija „Nasilje nad starijim ženama – poslednji tabu”, čiji je izdavač Gerontološko društvo Srbije, ukazuje da nasilje nad starijim ženama u Srbiji nije samo individualni problem, već društveni fenomen koji zahteva sveobuhvatan pristup u rešavanju, a sadrži i preporuke za njegovo smanjenje. U preporukama se kaže da je za smanjenje nasilja i zaštitu starijih žena nužno sprovesti specifične intervencije koje će uključivati socijalnu podršku, edukaciju o pravima starijih osoba, zakonodavne promene i kampanje za destigmatizaciju žrtava nasilja. Takođe, borba protiv predrasuda prema starijima mora biti ključni element strategije prevencije
Kako je zaključeno, podaci iz ovog istraživanja ukazuju na ozbiljnu i duboku sistemsku ranjivost starijih žena u Srbiji.
Nasilje koje vrše partneri i članovi porodice najčešći je oblik zlostavljanja, a socijalni faktori poput života u ruralnim područjima, nižeg nivoa obrazovanja i ekonomske nestabilnosti dodatno povećavaju rizik. Rezultati istraživanja pružaju
osnovu za kreiranje specifičnih smernica za zaštitu i prevenciju nasilja, sa ciljem unapređenja socijalnih i pravnih uslova za žene starije od 65 godina.