Najveći verski praznik Uskrs slave svi hrišćani, jer je tada Isus Hristos pobedio smrt.

Iako ne pada na isti datum, uvek je u nedelju, pa se slavi u razmaku od 35 dana.

Cela nedelja po Vaskrsu naziva se Svetla nedelja, a Crkvene pesme koje se tada pevaju, pune su radosti i veselja.

Svojim vaskrsenjem Isus je ljudima otvorio put u večni život.

Pošto je u petak raspet na Golgoti, a subotu pogreben, Isus je u nedelju vaskrsao, nakon što je na njegov grob sleteo anđeo i odvalio nadgrobnu ploču.

Na ova najveći praznik skidaju se dveri u crkvi na oltaru čime se želi pokazati da je Isus svojim vaskrsenjem pobedio smrt i otvorio rajska vrata.

Na Vaskrs cele porodice odlaze na vaskršnju službu da bi se nakon toga međusobno pozdravljali rečima Hristos vaskrese i otpozdravljali Vaistinu vaskrese.

Za uskrs se sprema praznična trpeza sa pečenicom i pogačom a pali se sveća i okadi kuća.

Taj dan je porodica na okupu uz bogatu trpezu i ofarbana jaja.

Crveno ofarbana jaja simbolizuju Isusov povratak u život a jedno se ostavlja do sledećeg praznika kao čuvarkuća.

Postojao je običaj da se jajima deci trljaju obrazi, i da se ukućani umivaju vodom u kojoj su jaja prenoćila, da budu zdravi.

U vodu za umivanje valja da se stave i dren, bosiljak i zdravac.

Prvo jaje ofarbano u crveno naziva se čuvarkuća, čuvar, stražar, stražnik…

Za njega se veruje da ima posebnu moć, pa se zato koristilo u magiji plodnosti, ali i za zaštitu ljudi i ljudskog zdravlja.

Drugi važan običaj, vezan za ovaj praznik, je pričešće, koje se, osim u crkvi, po starim običajima, obavljalo i u prirodi.