Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 19. avgusta proslavljaju Preobraženje Gospodnje.

Ovo je jedan od 12 velikih Hristovih praznika kada se slavi sećanje na Hristovo preobraženje na gori Tavor, kada je on najavio svoje potonje stradanje i slavu.

Prema predanju, tog dana je Isus Hristos poveo na goru Tavor svoje učenike Petra, Jakova i Jovana.

Tada je njegovo lice zasijalo kao sunce, a njegove haljine postale bele kao svetlost. Svetlost Hristovog lica osvetlila je i lica apostola, a mir i radost ispunili su im dušu.

Na Preobraženje se u crkvi obavezno osvećuje grožđe ili neko drugo voće u mestima gde nema grožđa, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje nam zemlja daje.

Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba.

U narodu se obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina. Takođe se nekad verovalo da je Preobraženje poslednji dan za kupanje u rekama.

Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija.

Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.

Prema rasprostranjenom verovanju, na ovaj dan ne treba preko dana spavati, jer ko danas odspava, preobraziće se, pa će cele godine biti dremljiv.

Nije dobro ni da neko plače, a ni da ljudi ceo dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i da ne postanu raspikuće.