Činjenica je da su uslovi za odlazak u invalidsku penziju u velikoj meri pooštreni, budući da se pre više od 15 godina otkrio veliki broj lažnih invalidnina, pa se ukupan broj invalidskih penzionera u Srbiji smanjuje.
To potvrđuje i statistika Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje gde se kao glavni razlog dobijanja ove vrste prinadležnosti u 2008. godini navodi duševno oboljenje, kao i „ostale bolesti” čije se procentualno učešće u međuvremenu svelo na minimum.
Podaci penzijskog fonda pokazuju da je u 2022. godini primarni razlog i to u 30 odsto slučajeva kod svih kategorija penzionera za odlazak u invalidsku penziju bio tumor.
Od 2008. do danas taj procenat je sa 19,5 porastao na 30,5. I to u kategoriji penzionera - zaposleni sa 19,5 na 30,1 odsto, kod samostalaca sa 20,7 na 30 i kod poljoprivrednika sa 13,8 u 2008. na 28 odsto u 2022 godini.
Drugi najčešći razlog za dobijanje invalidske penzije su bolesti sistema krvotoka i to za sve kategorije penzionera. Kod penzionera kategorije zaposleni je taj procenat porastao sa 28 porastao 28,2 kod samostalaca sa 30,5 na 30, 8 dok je kod poljoprivrednih penzija taj postotak 27,1 a pre 15 godina je bio 23,7 odsto.
Ono što je upadljivo je da istovremeno opada broj duševnih bolesti.
Ukupan procenat svih onih koji zbog tih bolesti odlaze u invalidsku penziju je sa 15,3 pao na 9,8 odsto u 20222. godini, dok je kod zaposlenih od 2008. pao sa 15,5 na 9,8 procenata. Kod samostalaca je taj procenat pre 14 godina bio 12,8 danas je 9,3 a kod poljoprivrednika je sa 13,4 pao na 8,9 odsto, piše Politika.
Statistika potvrđuje da je oko 9,9 odsto ukupnog broja bivših zaposlenih u penziju otišlo zbog takozvanih „ostalih bolesti”, zbog problema u sistemu krvotoka je svaki peti invalidski penzioner, bolesti mišića ima oko 9,5 procenata invalidskih penzionera, obolenja nervnog sistema oko 5,6 dok povrede na radu čine 2,9 odsto ukupnog broja invalidnina.