Verovali ili ne novogodišnja jelka može da izazove alergiju.  Alergolog i pedijatar dr Saša Milićević rekao je da se često desi da ljudima presednu praznici zbog alergije na ovo praznično drvo.

Uglavnom se desi da pacijent ima predispoziciju za ovu alergiju, recimo da ima ekcem, pa se u dodiru sa smolom, iglicama i čak ukrasima za jelku iziritira ekcem. "Ako diraju usta, mogu da iziritiraju i organe za varenje", kazao je on za TV Prva.

Obično ljudi koji su već alergični na prašinu, polen i grinje, mogu da razviju i alergiju na jelke.

Međutim, ni veštačke jelke nisu bezopasne, jer se tokom godine plastično drveće čuva u podrumima, gde može da pokupi i zadrži smolu i buđi koje unosimo u dom za praznike.

Ipak, alergija na jelku je veoma retka i potiče od polena ili ploda jelke, koji su kod nekih vrsta jestive. Polen bora je aktivan na proleće kao i mnogi drugi poleni. Polen putuje širi se na velike razdaljine.

Alergija na jelku je veoma slična sa drugim alergentima iz prirode, sa alergijama na polen, a mnogi ljudi koji imaju alergiju na jelku imaju i alergiju na travu.

Takođe, alergija na plod jelke, šišarku, se podudara sa alergijom na orašaste plodove i može takođe izazvati alergijsku reakciju.

Unakrsna reakcija je primećena kod alergije na šišarku i alergije na kikiriki, kao i na alergiju na šišarke i alergiju na polen jelke.

Tako osobe podložne alergijama ili oboljenjima disajnih puteva moraju da kupuju jelke sa posebnom pažnjom, upozoravaju stručnjaci sa Američkog Koledža za alergije, astmu i imunologiju koji su istražili uticaj tradicionalnog prazničnog drveta na ljude.

Oni, naime, smatraju da četinari u zatvorenom prostoru mogu da se drže najviše četiri dana, s obzirom na to da materije koje ispuštaju mogu da budu izuzetno opasne za osobe podložne alergijama.