Kao i pravoslavni, i katolički uskrs okuplja porodicu i s radošću se dočekuju među vernicima.

Uskrs je za katoličke zajednice i vernike središte čitave liturgijske godine.

Kako se slavi u proleće, i samo novo godišnje doba simbol je ponovnog stvaranja, a svrha mu je dati ljudima hrabrost i nadu za još jednu godinu.

Povodom ovog praznika neguju se brojni običaji, od uskršnjih vatri, procesija (crkvene povorke – litije) s pokorničkim karakterom na veliki petak, do bojenja i urkrašavanja jaja i darivanja jajima uz uskršnja veselja i igre.

Inače, spada u praznike čiji je datum promenljiv i svake godine, ili bar svake druge godine pada na različit datum. On je u direktnoj zavisnost od Pashe, jednog od najvećih jevrejskih praznika, povezanog sa izbavljenjem Jevreja iz egipatskog ropstva.

Katolička crkva, odnosno Rimokatolička crkva je najveća hrišćanska crkvena zajednica na svetu, a takođe i jedna od najstarijih crkvenih institucija.

Otuda i raznolikost običaja mada su oni u suštini slični i kod pravoslavaca i kod katolika.

Katolički običaji vezani za Uskrs počinju već Pepelnicom (Čista sreda) kada počinje post, koji povezuje zimsko i prolećno vreme i traje sve do Uskrsa. Bogastvo običaja i njihova isprepletanost među različitim kulturama daju celom tom obredu još jedno sasvim posebno obeležje. Na Uskrs je običaj u mnogim krajevima da se hrana, koja će se jesti na praznik, nosi na blagoslov, što lepše i bogatije ukrasi sto i pripremi što više raznovrsne hrane.


Uskršnja svetkovina počinje nakon jutarnje mise. Tada je tradicija da se pale vatre, takozvane vuzmenke, koju pripremaju vernici ispred crkava. U nekim mestima se čuvaju običaji da ponedeljkom, na Drugi dan Uskrsa, momci polivaju devojke, kako bi bilezdrave i lepe, a one ih daruju ukrašenim jajima i nekim drugim poklonima.

Katolička crkva, kao i pravoslavna i njihovi vernici obeležavaju Veliki petak, dan kada je na Golgoti raspet Isus Hristos.

Veliki petak ili Strašni petak je najznačajniji dan u nedelji stradanja.To je dan posta i običaji nalažu da se ne rade poslovi u kući, niti na njivi.

Na Veliki petak Crkva i vernici sećaju se događaja koji su neposredno prethodili Hristovom raspeću – od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspelog pokušaja da ga optuže, nošenja krsta na putu prema Golgoti, praštanja dželatima, umiranja, skidanja sa krsta, pomazivanja mirom, povijanja tela platnom i polaganja u grob.

Osim što je dan najveće hrišćanske žalosti, Veliki petak je za Crkvu i vernike i najozbiljnije i najtajanstvenije stanje čovekove duše koja se klanja ljubavi i žrtvi Bogočoveka.

Na Veliki petak, dan Isusovog razapinjanja na krst, strogo se posti i samo se tri puta jede u toku dana, a osim ribe, ne sme se jesti ništa što je životinjskog porekla. Tokom subote priprema se trpeza za Uskrs, a u nedelju na dan Uskrsa odlazi se na prepodnevnu misu.

Za Uskrs se farbaju i ukrašavaju jaja, a početak ovog običaja potiče iz ranih hrišćanskih vremena. Sledbenica Isusa Hristosa Marija Magdalena došla je, posle Hristovog Vaznesenja u Rim radi propovedanja Jevanđelja. I kada je izišla pred cara Tiberija, pozdravila ga je rečima: „Hristos Vaskrse“ i pružila mu na dar ofarbano jaje.

Kada su hrišćani doznali za ovaj dar Svete Marije Magdaline, onda su i oni počeli da se ugledaju na nju. Od tada, svuda u dane Vaskrsenja Hristovog, pripremaju se uskršnja jaja kao simbol njegovog vaskrsenja.

Sa pripremom i šaranjem uskršnjih jaja vezani su razna verovanja i kod katoličkih vernika, koja svedoče o njihovom važnom značaju u religioznom životu svakog naroda.

Prvo jaje koje se skuva obično se farba crvenom bojom, koja je simbol Hristove krvi, i čuva se tokom cele godine kao Čuvarkuća.

Nemci i Austrijanci imaju običaj da na Veliki četvrtak daruju zeleno jaje.

Uskršnja jaja (pisanice) se poklanjaju, a u nekim krajevima se pale praznične vatre.

Uskršnje slavlje se završava Belom nedeljom-prva nedelja posle Uskrsa, a naziv joj je povezan uz odeću koja bi trebalo da se nosi.

Deca najviše vole ovaj praznik zbog šarenih jaja koja donose veliku radost i njima ali i svim ukućanima, piše Agromedia.